Zelena energija

Kada govorimo o biomasi u kontekstu energetike, ona se odnosi na svu materiju biljnog I životinjskog porekla koje možemo koristiti kao gorivo za proizvodnju energije.

Šta je biomasa?

Kada govorimo o biomasi u kontekstu energetike, ona se odnosi na svu materiju biljnog I životinjskog porekla koje možemo koristiti kao gorivo za proizvodnju energije. Biomasa je karbon-neutralni obnovljivi izvor energije koji je konstantno dostupan u ekosistemima. Kada se govori o biomasi kao obnovljivom gorivu, podrazumeva se materija sačinjena od biljne mase u vidu proizvoda, nusproizvoda, otpada ili ostatka te biomase. Prema agregatnom stanju, s uticajem na način energetskog korišćenja, biomasa se deli na čvrstu, tečnu i gasovitu. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grejanje, kuvanje ili zagrevanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i toplote, pa se odnedavno sve više koristi za proizvodnju biogoriva. O značaju biomase dovoljno govore podaci da 2,5 kg slame može da uštedi litar ulja za loženje, 1,06 m3 gasa ili 9,72 kilovata električne energije, ali i 2,2 kg drveta i 1,94 kg ulja.

Biomasa je sasvim dobro rešenje u odnosu na ostale obnovljive izvore energije zato što se koristi u svom izvornom obliku.

Biomasa nije jednostavan pojam već se odnosi na energiju koja se može dobiti iz različitih izvora. 

Biomasu delimo na:

Drvna biomasa

Ostaci iz poljoprivrede

Životinjski otpad

Biomasa iz otpada

Drvna biomasa

Drvna biomasa predstavlja svu šumsku drvnu masu (stablo, krošnje, grane i grančice), drvne ostatke nastale iz prerade drveta, kao i sve ostale vrste drvnog otpada (npr. otpad nastao prilikom uređenja parkova, ostaci čišćenja vodotokova i trasa dalekovoda, ostaci nastali usled održavanja zelenih površina, hortikulturnih radova itd.). Drvna biomasa je jedan od najstarijih izvora energije, a ujedno i obnovljivi izvor. U šumarskoj i drvno-prerađivačkoj industriji ostaju znatne količine biomase, koje se dalje mogu koristiti za proizvodnju toplotne i/ili električne energije. Pozitivni uticaji šumske biomase su: iskoriščvanje manje produktivnih šumskih i poljoprivrednih površina, unapređenje stabilnosti i kvaliteta šumskih sastojaka, te smanjivanje emisija ugljen-dioksida u atmosferi, budući da je količina emitovanog ugljen-dioksida prilikom izgaranja jednaka količini apsorbovanog ugljen-dioksida tokom rasta biljke. Efekat staklene bašte, prvenstveno ugljen-dioksida, pri sagorevanju goriva na bazi drvne biomase je minimalna. Zato drvna goriva predstavljaju jedno od rešenja za smanjenje efekta staklene bašte. Najčešći oblici drvne biomase kao energenta, koji nastaju od drvnih ostataka, jesu drvena sečka, pelet i briket.

Upotreba goriva i potrošnja energije na svetskom nivou

Uprkos evidentiranim negativnim posledicama, energetske potrebe čovečanstva se i dalje u najvećoj meri osiguravaju korištenjem fosilnih goriva. Prema podacima koje navodi “BP Statistical Review of World Energy” za 2016. godinu, nafta je i dalje dominantan izvor energije u Africi i na oba američka kontinenta, dok prirodni plin dominira u Europi, Euroaziji, te na Bliskom Istoku. Upotreba uglja dominira u pacifičkoj oblasti Azije, s učešćem od 51% u ukupnoj potrošnji energije u ovoj oblasti, što ujedno predstavlja i najveće učešće izvora energije za sve regije sveta. Evropa i Evroazija su jedine regije bez izvora energije koje dosežu jednu trećinu ukupnog energetskog miksa. Bliski Istok ima najmanje raznovrstan energetski miks, obzirom da potrošnja nafte i plina zajedno čine 98% ukupne potrošnje energije u ovoj regiji.

No Data Found

Izvor: BP Statistical Review of World Energy 2016, dostupan na: https://goo.gl/dPJt3N

Lanac snabdevanja drvnom biomasom

Najzastupljeniji energetski proizvodi šumske drvne biomase u Evropi su briketi i peleti. Njihova proizvodnja i potrošnja konstantno rastu. Jedan od velikih ekonomskih potencijala SRB se ogleda upravo u mogućnosti proizvodnje peleta, kako za domaće potrebe, tako i za izvoz u zemlje Zapadne Europe koje bilježe porast korištenja ovog energenta za zagreavanje (prije svega Italija, Njemačka, Švedska i Francuska). Ostaci u proizvodnji nameštaja i drugim oblicima proizvodnje u kojima se kao sredstvo koristi drvo, odličan su izvor sirovine za proizvodnju peleta.

Ukoliko imate pitanja ili želite iz nekog drugog razloga da nas kontaktirate, osećajte se slobnim da popunite forumu ili nas kontaktirate putem društvenih mreža. 

Dokumentacija

Logo

Vrsta fajla: PDF
Veličina fajla: 1MB

APR rešenje

Vrsta fajla: PDF
Veličina fajla: 164KB

Obrazac za identifikaciju

Vrsta fajla: PDF
Veličina fajla: 401KB